Prva svečana proslava Savindana, kao ne samo crkvenog, već i školskog praznika upriličena je pre čak 273 godine godine u Sremskim Karlovcima.
Naime, 1735. godine dan prvog srpskog svetitelja i prosvetitelja praznovali su đaci Srpsko-latinske škole u Sremskim Karlovcima. Sačuvana beleška jednog od učitelja govori o tome da je učenicima savetovano da ovaj dan treba da provedu moleći se Svetom Savi. Zahvaljujući rektoru Liceja u Kragujevcu, Sveti Sava proglašen je za školsku slavu 1840. godine i još tada svetosavsko slavlje preraslo je u narodnu svetkovinu. U Beogradu, 27. januara 1945, u dvorani Narodne skupštine Srbije, priređena je svetosavska proslava, koja je „imala karakter bratskog učešća svih jugoslovenskih zemalja na odavanju pošte onome nacionalnom velikanu koji je postavio osnove srpskoj narodnoj kulturi“. Tri godine posle toga Savindan je prestao da se obeležava u školama. Narednih gotovo pet decenija Sveti Sava slavljen je samo u hramovima Srpske Pravoslavne Crkve i u domovima onih vernika kojima je krsna slava, da bi se u današnje vreme Savindan svečano obeležavao u svim srpskim školama, u svim crkveno-prosvetnim ustanovama, na fakultetima, pa čak i u vrtićima. U svim gradovima i većim mestima u otadžbini i rasejanju održane su Svetosavske akademije.
OD MIŠČIĆA DO RIBNICE
Svake godine na Savindan žitelji Miščića i ostalih sela u Deževskoj dolini okupljaju se na livadi usred sela, kod metalnog krsta i mladog hrasta gde se veruje da je rođen najmlađi sin Stefana Nemanje - Rastko. Legenda kaže da je to mesto upravo u Miščiću, selu koje je u podnožju manastira Đurđevi stupovi u Rasu, jer je Stefan Nemanja svom najmlađem sinu tepao „mišče moje malo“ pa je tako i selo dobilo ime.
Svetom Arhijerejskom Liturgijom u manastiru Gračanica, koju je služio Episkop raško-prizrenski Artemije, i nizom kulturnih manifestacija na Kosovu i Metohiji obeležen je praznik Svetog Save. „Danas su nam potrebni mudrost, duhovna vera, sloga i snaga Svetoga Save kako bismo ojačali posustalo nacionalno biće i očuvali njegovu nacionalnu i duhovnu teritoriju, Kosovo i Metohiju. Moramo nastaviti da mudrošću Svetog Save branimo svoj nacionalni identitet i našu duhovnu teritoriju Kosovo i Metohiju“, rekao je iguman mansatira Banjska protosinđel Simeon. Oko stotinu vernika posetilo je crkvu Svetog Save u južnom delu Kosovske Mitrovice, gde su sečenjem kolača obeležili slavu prvog srpskog prosvetitelja. Centralna proslava Svetog Save na Kosovu i Metohiji organizovana je u OŠ Miladin Mitić u Lapljem Selu kod Prištine, na kojoj su svoje stihove govorili pesnici sa Kosova.
Po blagoslovu Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Gospodina Pavla, Svetu Arhijerejsku Liturgiju je u svetosavskom hramu na Vračaru, u Beogradu, služio vikarni Episkop hvostanski Atanasije. Uručenjem nagrada zaslužnima za razvoj obrazovanja, besedom i umetničkim programom u slavu prvog srpskog prosvetitelja i arhiepiskopa, u Centru Sava je održana Svetosavska akademija, koju tradicionalno na Savindan organizuje Ministarstvo prosvete. Akademiji su prisustvovali Njihova Preosveštenstva episkopi: Bački G. Irinej, Brančiveski G. Ignatije, Šumadijski G. Jovan, vikarni Hvostanski G. Atanasije, zatim premijer Vlade Srbije dr Vojislav Koštunica, ministri, predstavnici drugih crkava i obrazovno-vaspitnih ustanova, kao i đaci osnovnih i srednjih škola sa Kosova i Metohije. Ministar prosvete Zoran Lončar čestitao je Patrijarhu Pavlu praznik Svetog Save, sa željom da se što pre oporavi. Akademik Matija Bećković je u besedi posvećenoj duhovnom roditelju i preporoditelju, podsetio da je Sveti Sava simbol stradanja srpskog naroda i da njegovo posmrtno mučeništvo traje do naših dana.
U kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici održana je centralna Svetosavska akademija u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Akademiju je otvorio Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. „Sveti Sava je rođen ovdje, na Ribnici i stasao je u likolivnici Svetih Božjih ljudi, Gori Atonskoj. On je svoj život proveo raspet na krstu dvojedne ljubavi: ljubavi prema Bogu, hristoljublju i ljubavi prema ljudima, čovjekoljublju. I ne zna se koja je ljubav u njemu bila dublja. A ustvari i jedna i druga su iz istoga korijena“, rekao je Mitropolit. Praznik Svetog Save proslavljen je molitveno i svečano i u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, uz učešće velikog broja vernika, a najmlađi su i ove godine darivani prigodnim poklonima
U Eparhiji šumadijskoj, najsvečanije je bilo u kragujevačkoj Bogosloviji Svetog Save. Njegovo Preosveštenstvo Episkop šumadijski G. Jovan prisustvovao je i Svetosavskoj akademiji u kragujevačkoj osnovnoj školi koja nosi ime prvog srpskog Arhiepiskopa.
Praznik Svetog Save, svečano je obeležen i u svim hramovima Eparhije vranjske, a posebno svečano bilo je u Sabornom hramu Svete Trojice u Vranju, gde je Svetu Arhijerejsku Liturgiju služio Njegovo Preosveštenstvo Episkop vranjski Pahomije, koji je u svojoj besedi istakao značaj proslavljanja praznika Svetog Save, kao i potrebu stalnog učvršćivanja u veri pravoslavnoj svih vernika, jer su vremena uvek teška za sve one koji idu za Hristom. U okviru manifestacije Svetosavska nedelja, u Vranju je, tradicionalno, održana duhovna akademija Pravoslavne Eparhije vranjske, a slične manifestacije - Svetosavske nedelje, održavaju se i u Bujanovcu, Vladičinom Hanu i Surdilici.
SVETITELjU S LjUBAVLjU
Na dan Svetoga Save, Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan služio je Svetu Arhijerejsku Liturgiju u Sabornom hramu u Zagrebu. U hramu prepunom vernika, Mitropolit Jovan besedio je o Svetom Savi, njegovom životu, prosvetiteljstvu i ljubavi prema svome rodu. Posle liturgije presečen je slavski kolač srpske gimnazije Katarine Kantakuzine Branković uz prisustvo svih profesora i učenika.
Pravoslavni vernici Eparhije osečkopoljske i baranjske proslavili su utemeljivača srpske crkve, države i školstva u svim školama gde se nastava održava na srpskom jeziku i pismu. Centralna svečanost održana je u vukovarskoj četvrti Borovo naselje, pred oko 400 posetilaca, uglednih gostiju, predstavnika javnog i društvenog života. Sve prisutne je blagoslovio Episkop Lukijan, a svetosavsku besedu održao je sveštenik Nenad Dragičević.
Na praznik svetitelja Save, Episkop dalmatinski Fotije služio je Svetu Arhijerejsku Liturgiju u manastiru Krki. Episkop je prerezao slavski kolač i blagoslovio slavsko koljivo, a u nadahnutoj omiliji Episkop je naglasio da je Sveti Sava za svoj put izabrao život u Hristu. „Ohristovljen on se trudio da ohristovi i srpski narod, koji je svoje novo krštenje nakon krštenja u vrijeme svetih Kirila i Metodija doživio upravo u vrijeme svetog Save.“
Episkop gornjokarlovački Gerasim na praznik prvog srpskog Arhiepiskopa služio je Svetu Arhijerejsku Liturgiju u hramu Svetog oca Nikolaja mirlikijskog u Karlovcu. Liturgiji je prisustvovao veliki broj vernika iz Karlovca i okoline, a propratili su je i karlovački mediji. Posle zaamvone molitve Episkop Gerasim je izvršio obred rezanja slavskog kolača i osvećenja slavskog žita, a potom se u prigodnoj besedi obratio vernicima, govoreći im o značaju i delu Svetog Save, kao i o samom pojmu Svetosavlja. Po završenoj Liturgiji najmlađima su podeljeni prigodni darovi.
U Narodnom pozorištu u Tuzli održana je Svetosavska akademija kojom su završene svetosavske svečanosti u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Nakon besede Vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija prisutni su imali prilike da čuju „Slovo o Svetom Savi“ pesnika Slobodana Rakitića, i „Prvo beogradsko pevačko društvo“.
I u trebinjskom Domu kulture održana je tradicionala Svetosavska akademija. Uvodnu besjedu o Svetom Savi održao je jeromonah Lazar, sabrat manastira Žitomislić.
Ono što je posebno obeležilo akademiju ove godine jeste beseda Episkopa Grigorija, koji je kao duhovni pastir vernicima ukazao na svevremeni značaj svetosavskog puta.
SVEČANO I U RASEJANjU
Sveti Sava, zajednička slava svih Srba, proslavljena je u Beču molitveno, svečano i dostojanstveno. Uoči praznika, u sva tri hrama SPC služen je Akatist Svetom Savi, prerezani su kolači, a deca su imala svoje priredbe. Na dan praznika, u hramu Svetog Save Svetu arhijerejsku Liturgiju služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop banatski G. Nikanor, koji je u poučnoj besedi naglasio je da samo ako čuvamo zavet Svetoga Save i sledimo put Gospoda Isusa Hrista možemo opstati. Svetosavska akademija održana je u reprezentativnoj bečkoj hali Stadthalle. Svetosavsku besedu održao je gost iz Beograda, protojerej-stavrofor Savo B. Jović, sekretar Svetog arhijerejskog sinoda SPC.
U bogatom umetničkom programu koji je vodio Miodrag Mecanović, nastupili su brojni poznati umetnici i učenici veronauke.
Najdalje od otadžbine, u Australiji već po 27. put, vaskoliki narod i omladina srpska proslavili su svog rodonačalnika Svetoga Savu. Svetu arhijerejsku liturgiju u hramu u Sidneju služio je Episkop australijsko - novozelanski Irinej, a posle bogosluženja je otvoren Svetosavski omladinski festival. Na platou ispred velike manastirske sale, obradovan zbog pobede našeg tenisera Novaka Đokovića u Melburnu, Vladika je rekao: „Draga omladino, ugledajte se na naše tenisere koji su naši najbolji ambasadori. Njihova igra, lepota i ponašanje skrenuli su pažnju celome svetu - ko smo mi i šta smo mi Srbi. Draga omladino, budite i vi ambasadori našega naroda!“
U Solunu, po veličini drugom gradu u Grčkoj, prepunom svetih hramova iz rimskih vremena, postoji i crkva koja nosi ime Svetog Save Srpskog. Ovaj hram, metoh Savinog manastira Hilandara, proslavio je svoju slavu. Svetu Liturgiju služio je protosinđel Sergije Karanović, sabrat manastira Rmnja i student bogoslovskog Fakulteta u Solunu, zajedno sa srpskim sveštenicima koji takođe studiraju na solunskom Teološkom fakultetu.
Osvetljenje Svetosavskog hrama
Sa blagoslovom Episkopa žičkog G. Hrizostoma, člana Svetog arhijerejskog sinoda SPC i Episkopa hvostanskog Atanasija (Rakite), vikara Patrijarha srpskog zvanično su počeli radovi na dekorativnom osvetljenju Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru. Svečanosti su prisustvovali predstavnici SPC, Uprave grada Beograda, graditelja Hrama i preduzeća koje učestvuju u radovima na osvetljenju. Radovi na osvetljenju Hrama, u koje je Gradska uprava prestonice uložila 84,6 miliona dinara (oko milion evra), trajaće pet meseci. Na hramu Svetog Save biće postavljeno preko hiljadu različitih svetiljki, što će biti dovoljno da ova velelepna građevina noću bude vidljiva iz svih delova Beograda.